Nije sve kao što izgleda: Nutricionista otkriva kako da prepoznate "lažni" sir

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Na policama supermarketa sve je više proizvoda koji izgledaju kao sir, nalaze se među sirevima i često se tako i koriste, ali u stvarnosti ne pripadaju toj kategoriji. Reč je o emulgiranim proizvodima sa biljnom mašću, koji po sastavu i nutritivnoj vrednosti znatno odstupaju od pravog sira.

Prehrambena industrija poslednjih godina razvila je različite vrste zamena za sir koje po izgledu i ukusu veoma podsećaju na mlečni proizvod. Upravo zbog toga se nude u istim rashladnim vitrinama kao i pravi sirevi, a dodatna prednost im je to što se dobro ponašaju na visokim temperaturama. Zbog lakog topljenja i elastične strukture često se koriste u pripremi pica i drugih jela sa sirom, iako potrošači o tome najčešće nisu jasno obavešteni.

Foto: Pixabay/AlbanyColley

Ako se pažljivije pogleda ambalaža, može se primetiti da na ovim proizvodima nikada ne stoji naziv "sir", jer proizvođači po važećim pravilima to ne smeju da koriste. Ipak, dizajn pakovanja je često takav da ih je teško razlikovati od pravog sira, pa mnogi potrošači nesvesno kupuju i konzumiraju zamenu za sir.

Promene u Srbiji

Kako bi se potrošači jasnije informisali, u Srbiji su uvedeni stroži propisi za označavanje ovakvih proizvoda. Od prošle godine, svi proizvodi koji umesto mlečne masti sadrže biljna ulja ili masti moraju na prednjoj strani pakovanja imati jasno istaknutu oznaku upozorenja.

Oznaka se sastoji iz dva dela:

  • sa desne strane stoji tekst na ćirilici:

    "NIЈE 100 odsto MLEČNI PROIZVOD - SADRŽI PALMINO ULJE, ODNOSNO DRUGA BILjNA ULjA".

  • sa leve strane nalazi se žuti trougao sa crvenom ivicom i crvenim uzvičnikom,

Propisano je da oznaka mora biti visoka najmanje 10 milimetara i postavljena tako da ne može da promakne potrošaču. Za proizvode koji nisu fabrički upakovani, poput onih koji se prodaju iz vitrina ili se služe u ugostiteljskim objektima, ista informacija mora biti istaknuta na policama, cenovnicima ili neposredno uz proizvod.

Kako prepoznati "lažni sir"

Istraživanje na policama hrvatskih marketa pokazalo je da se najveći broj zamena za sir može pronaći među sirevima u listićima. U pojedinim slučajevima, na prednjoj strani pakovanja stoji samo naziv poput „sandwich“, dok se na poleđini navodi da je reč o „namazu biljne masti i dodanih sastojaka“, među kojima se pominje i sir, ali bez preciznog podatka o njegovom udelu.

Nutricionistkinja Diana Gluhak Spajić ističe da su ovakvi proizvodi tipičan primer situacije u kojoj potrošači veruju da jedu sir, a zapravo konzumiraju industrijski prerađenu zamenu.

- Naime, to su proizvodi koji ne spadaju u kategoriju sireva niti sirnih proizvoda, ni mleka ni mlečnih proizvoda, već u mlečno-biljne namirnice - kaže.

Prema njenim rečima, upravo zbog toga oni podležu drugačijim pravilima.

Foto: Pixabay/DianaLavrova

- Ovakvi proizvodi se regulišu opštim pravilima o hrani i označavanju i to je razlog zašto moraju imati opisne nazive, a ne mogu se zvati "sir" ili "mlečni proizvod" po pravilima - objasnila je Gluhak Spajić za Jutarnji.

Drugim rečima, ako na pakovanju ne piše "sir", onda to po definiciji i nije sir, bez obzira na izgled i ukus. Nazivi poput "toast" ili "sandwich" ukazuju na to da je reč o proizvodu koji može biti praktičan za upotrebu, ali nutritivno ne može da se meri sa pravim sirom.

Nutritivno neuporedivi sa pravim sirom

Detaljnim čitanjem deklaracije postaje jasno da se radi o proizvodima koji sadrže mešavinu mlečnih sastojaka i biljnih masti, uz dodatak emulgatora, stabilizatora i veće količine soli.

- Pravi se sir proizvodi isključivo od mleka i prirodno je bogat kvalitetnim proteinima, kalcijumom i drugim mineralima, uz masnoće koje su mlečnog porekla i sadrže vitamine topljive u mastima. S druge strane, ovi visoko procesirani namazi, koji uz mlečne sastojke sadrže i biljne masti, imaju niži udeo proteina, često viši udeo zasićenih masti, najčešće iz palminog ili kokosovog ulja, više soli i niz tehnoloških dodataka poput emulgatora i stabilizatora. Zbog toga su nutritivno manje vredni i ne mogu se smatrati ravnopravnom zamenom za sir, posebno u ishrani dece - Kaže Gluhak Spajić.

Kako dodaje, ovakvi proizvodi često imaju duži rok trajanja i nižu cenu proizvodnje, ali se po svom nutritivnom kvalitetu ne mogu porediti sa tradicionalnim sirom.

- Ovakvi procesirani namazi često imaju i duži rok trajanja i jeftiniju proizvodnju, pa se s tradicionalnim sirom ne mogu uopšte nutritivno uporediti - zaključuje.

(Telegraf Biznis)