Mesečno možete da uštedite 150 evra samo ako izbacite ovih nekoliko navika: Saveti su stvarno korisni
Kada troškovi života rastu, prva pomisao često je smanjivanje velikih računa - manje grejanja, manje vožnje automobilom ili odricanje od stvari koje direktno utiču na kvalitet života.
Međutim, jedna računica pokazuje da se ozbiljna ušteda može napraviti i na mnogo manjim svakodnevnim troškovima. Kada se saberu, razlika može da dostigne oko 150 evra mesečno.
Kako prenosi francuski Minutes Maison analizirao je koliko promene naizgled bezazlenih potrošačkih navika mogu da utiču na kućni budžet.
Ideja nije u velikom odricanju, već u tome da se prekine sa trošenjem novca na stvari koje često kupujemo automatski - proizvode koje ne potrošimo, jednokratnu ambalažu, predmete koje već imamo i impulsivne kupovine koje završavaju zaboravljene u ormarima.
Kada se sve to sabere, računica postaje zanimljiva.
Prva promena počinje već u prodavnici
Jedan od načina uštede jeste kupovina samo one količine proizvoda koja je zaista potrebna.
Žitarice, mahunarke i druge suve namirnice koje se prodaju na meru omogućavaju kupcu da sam odredi količinu, umesto da kupuje unapred određeno pakovanje.
Prednost nije samo potencijalno niža cena. Ako domaćinstvo kupuje više nego što može da potroši, deo hrane na kraju završava u kanti. Sa njom se, praktično, baca i novac.
Zbog toga je jedno od osnovnih pravila ovog modela veoma jednostavno - ne kupovati više samo zato što je veće pakovanje dostupno ili deluje povoljnije.
Za neke stvari više ne mora ni da se ide u prodavnicu
Druga stavka su proizvodi za održavanje domaćinstva.
Umesto čitavog niza različitih sredstava za kuhinju, kupatilo, staklo i druge površine, deo njih može da se zameni jednostavnijim sredstvima napravljenim kod kuće.
Francuski portal kao primere navodi belo sirće i sodu bikarbonu. Pojedinačno takva kupovina možda ne izgleda kao veliki trošak. Problem nastaje kada se tokom meseca saberu sredstva za čišćenje, razni jednokratni proizvodi i stvari koje kupujemo pre nego što smo potrošili ono što već imamo.
Najveći neprijatelj budžeta krije se u kupovini "usput"
Međutim, važan deo računice predstavljaju impulsivne kupovine.
To su sve one sitnice koje nisu bile na spisku, ali završe u korpi jer su bile na akciji, privukle nam pažnju ili smo u trenutku pomislili da će nam zatrebati.
Jedna takva kupovina neće promeniti kućni budžet. Deset ili dvadeset tokom meseca već može.
Zato se ušteda ne zasniva samo na pronalaženju jeftinijih proizvoda, već i na jednostavnom pitanju pre odlaska na kasu: da li mi je ovo zaista potrebno?
Ne bacajte ono što još može da služi
Treći princip je ponovna upotreba.
Staklene tegle mogu ponovo da posluže za čuvanje namirnica, komad nameštaja može da se popravi umesto zameni, a polovne stvari ponekad mogu da zamene kupovinu novih.
Suština je da se prekine automatizam po kojem se nešto što više nije savršeno odmah zamenjuje novim proizvodom. Svaka pojedinačna odluka donosi malu uštedu, ali efekat postaje vidljiv tek kada se takav način razmišljanja primenjuje tokom čitavog meseca.
Kada se sve sabere - oko 150 evra
Prema ovoj računici, kombinacija manje impulsivnih kupovina, kupovine potrebnih količina, ponovne upotrebe stvari i jeftinijih alternativa za pojedine proizvode može da smanji mesečne troškove za približno 150 evra.
To bi na godišnjem nivou bilo oko 1.800 evra. Naravno, stvarna ušteda zavisi od veličine domaćinstva, prethodnih navika i cena tamo gde se kupuje, pa 150 evra ne treba posmatrati kao garantovan iznos za svako domaćinstvo. Ali princip ostaje isti.
Velike rupe u kućnom budžetu ne nastaju uvek zbog jednog ogromnog računa. Ponekad ih napravi nekoliko desetina malih kupovina kojih se na kraju meseca više ni ne sećamo.
(Telegraf Biznis)