Bio je pred bankrotom, svi su ga otpisali, a sada je srušio Samsunga i postao najvrednija kompanija u zemlji
Kompanija SK Hajnix u ponedeljak je pretekla Samsung Elektroniks i postala najvrednija kompanija u Južnoj Koreji koja se kotira na berzi, što predstavlja dramatičan preokret za proizvođača čipova koji je pre dve decenije bio na ivici propasti zbog ogromnih dugova.
Kompanija, koja je danas dominantni dobavljač HBM memorijskih čipova visoke propusnosti, ključnih za sisteme veštačke inteligencije, među čijim su klijentima Nvidija i Gugl, izrasla je u jednog od najvećih dobitnika globalnog AI buma. To je doprinelo rastu njenih akcija za više od 340 odsto ove godine i podiglo njenu tržišnu vrednost iznad Samsunga i američkog Microna.
Akcije SK Hajnixa porasle su za 5,7 odsto, čime je tržišna kapitalizacija kompanije dostigla 2.082,5 biliona vona odnosno oko 1,35 biliona dolara. U isto vreme, akcije Samsung Elektroniksa porasle su svega 0,4 odsto, a tržišna vrednost kompanije iznosila je 2.081,3 biliona vona, ne računajući prioritetne akcije.
Ovaj istorijski trenutak dolazi u vreme kada veštačka inteligencija menja globalnu industriju poluprovodnika, pretvarajući specijalizovane memorijske čipove iz relativno standardne robe u ključnu infrastrukturu koja pokreće aplikacije poput ChatGPT-a i naprednih AI modela.
Za razliku od Samsunga, koji posluje i u oblasti logičkih čipova i potrošačke elektronike, SK Hajnix je fokusiran gotovo isključivo na proizvodnju memorijskih čipova.
Samsung Elektroniks držao je prvo mesto još od 2000. godine, a analitičari ocenjuju da je upravo eksplozija veštačke inteligencije promenila pravila igre.
„Pojava prilagođene AI memorije suštinski je promenila ekonomiju industrije i omogućila SK Hajnixu da se pozicionira kao tržišni lider“, rekao je Kim Sun Vu, viši analitičar investicione kuće Meric Sekjuritis.
Za SK Hajnix, ovaj uspeh predstavlja vrhunac jednog od najvećih korporativnih preokreta u modernoj istoriji Južne Koreje.
Još 2002. godine tadašnji Hajnix Semikondaktor bio je pred prodajom kompaniji Majkron, nakon što ga je gotovo slomio teret dugova nastalih tokom agresivne ekspanzije. Međutim, posao je propao, a kompanija je narednih gotovo deset godina ostala pod kontrolom poverilaca.
Njene akcije pale su 2003. godine na svega 135 vona, zbog čega su investitori kompaniju smatrali praktično bezvrednom i svrstavali je među takozvane „penny stock“ akcije.
Sudbina kompanije godinama je pratila uspone i padove globalnog tržišta memorijskih čipova. Tako je 2023. godine nagli pad cena memorije doveo do toga da SK Hajnix prijavi godišnji operativni gubitak od čak 7,73 biliona vona.
Preokret je usledio već naredne godine, kada je globalni bum veštačke inteligencije ubrzao investicije tehnoloških giganata poput Majkrosofta, Gugla i Mete. Zahvaljujući ogromnoj potražnji za naprednim memorijskim čipovima, kompanija je 2024. godine ostvarila rekordnu operativnu dobit od 23,5 biliona vona, što je tada bio najbolji rezultat u njenoj istoriji.
Od kompanije koju su mnogi smatrali izgubljenim slučajem do najvrednijeg proizvođača memorijskih čipova na svetu, uspon SK Hajnixa pokazuje koliko je revolucija veštačke inteligencije promenila raspored snaga u globalnoj tehnološkoj industriji.
(Telegraf Biznis)