• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Francuska otvara rudnik litijuma: "Emili" projekat od nacionalnog značaja

Ekipa Biznisa

Vreme čitanja: oko 3 min.

Francuski Mond piše da je "Emili" u sklopu francuske politike koja ima za cilj smanjenje zavisnosti od uvoza, pre svega iz Kine

  • 0
električni auto Foto: Schutterstock

Nije istina da Evropska unija ne želi da eksploatiše sopstvene rezerve litijuma, jer ne žele da ugroze životnu sredinu. Činjenice govore nešto sasvim drugačije. Planirani rudnik litijuma "Emili" francuska Vlada proglasila je projektom od nacionalnog značaja. Francuski Mond piše da je "Emili" u sklopu francuske politike koja ima za cilj smanjenje zavisnosti od uvoza, pre svega iz Kine.

Ovaj projekat, u oblasti Alije u središnjoj Francuskoj, poveren je francuskoj kompaniji Imeris. Projekat je vredan milijardu evra, a bio bi prvi rudnik otvoren u Francuskoj za poslednjih 50 godina.  Ovaj podzemni rudnik bi omogućio proizvodnju litijuma od 2028. godine i proizvodnju 700.000 baterija godišnje tokom najmanje 25 godina.

Inače, poseban status francuskih vlasti omogućava industrijskim projektima značajnim za nacionalni suverenitet i ekološku tranziciju, mere ubrzavanja ili administrativnih izuzeća kako bi se olakšao njihov razvoj.

Podzemni rudnik

Prema planu, iskopavanje i proizvodnja litijuma bili bi locirani u Ešasijeru, u podzemnom rudniku, u okviru kompleksa kamenoloma Bovoar, gde Imeris već eksploatiše od 2005. godine kaolinit koji se koristi u keramici, skladištenje bi se obavljalo u Sen-Bone-de-Rošforu, na 15-ak kilometara udaljenosti a fabrika za preradu bila bi u Monlisonu, na udaljenosti od 49 kilometara. Transport litijuma obavljao bi se podzemnim tunelom ili vozom.

Kompanija Imeris planira da otvori 500-600 radnih mesta i indirektno zaposli još hiljadu radnika.

Francuska ubrzano ulaže u obrazovanje i obuku kvalifikovane radne snage. Univerzitet u Artoi otvorio je školu za obuku inženjera budućnosti, dok su studenti već uključeni u industrijske projekte poput fabrike 'Mint-Reno'. Cilj je obučiti 20.000 ljudi u narednim godinama za rastuću industriju e-mobilnosti.

Rudnici u parkovima prirode

Poslednjih godina, litijum je postao strateški metal. Danas se najviše koristi za proizvodnju električnih automobila. Ovaj metal je ključni element energetske tranzicije, posebno za Evropu, s obzirom na to da će prodaja vozila sa unutrašnjim sagorevanjem biti zabranjena u EU od 2035. godine.

I Nemačka kao najjača ekonomija EU uveliko razvija litijumske projekte kako bi obezbedila ključnu sirovinu za energetsku tranziciju. U dolini gornje Rajne australijska kompanija Vulcan razvija jedan od najvećih resursa litijuma u Evropi s ciljem da postane ključna karika u prelasku na e-vozila u celoj Evropi. Ovde se litijum nalazi u geotermalnim rezervoarima, a komercijalna proizvodnja litijuma za baterije trebalo bi da počne u trećem kvartalu 2026.

Na granici sa Češkom se nalazi najveće evropsko nalazište litijuma u čvrstoj steni. Litijum je prisutan u mineralu zinvaldit, koji je sličan jadaritu. Nemačka na svojoj strani, na 35 km od Drezdena, razvija projekat Zinvald, koji je još u fazi istraživanja i očekuje se da završe studiju izvodljivosti do kraja ove godine. Češka na svojoj strani razvija rudnik Činovec, koji ima preliminarnu dozvolu za rudarske aktivnosti.

Trenutno se na Starom kontinentu razvija više od 20 litijumskih projekata i evropske zemlje se utrkuju koja će prva otvoriti rudnik litijuma kako bi obezbedile jednu od ključnih sirovina za zelenu tranziciju i ekonomski razvoj.

Projekti za iskopavanje litijuma postoje u Španiji, Finskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji… Koliko je belo zlato značajno za ekonomski razvoj Evrope govori i to što su neki od projekata u neposrednoj blizini ili u zonama zaštićene prirode koje nose oznaku Natura 2000. To važi za projekat Emili u Francuskoj i Volfsberg u Austriji.

Jadar - Razvojna šansa Srbije

Dolina Jadra bi prema mišljenju francuskog ambasadora Pjera Košara mogla da bude srpska dolina baterija. Litijum može da bude adut za Srbiju, čak adut u njenom putu ka EU, zato što bismo onda mogli da napravimo određene lance vrednosti koji bi omogućili Srbiji i drugim evropskim zemljama da steknu tu čuvenu energetsku nezavisnost, zaključio je nedavno francuski ambasador.

(Telegraf Biznis)

Video: U Subotici se pravi baterija koja nas vraća na tehnološku mapu sveta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>