Srbin napravio tehnološki proizvod koji je kupio američki gigant: Posao vredan 165 miliona dolara

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 1

Od problema koji je inženjerima trošio dane do kompanije koju je kupio američki tehnološki gigant - tako izgleda poslovna priča Nikole Božinovića, osnivača kompanije Frame, čiju je tehnologiju 2018. godine preuzeo Nutanix.

Iako se ovakve priče često predstavljaju kao instant uspeh, iza Framea nije stajala ideja da se napravi još jedna aplikacija, već vrlo konkretan problem iz sveta poslovne tehnologije: kako omogućiti da se zahtevni Windows programi koriste preko interneta, bez komplikovanog instaliranja i održavanja infrastrukture.

Božinović je sa svojim timom razvio platformu koja je kompanijama omogućavala da Windows aplikacije i virtuelne radne površine isporučuju iz oblaka, odnosno da korisnici do njima potrebnog softvera dolaze preko interneta, bez obzira na to gde se fizički nalaze.

Prema njegovom opisu nastanka proizvoda, ideja se pojavila početkom 2012. godine, dok je radio na virtuelizaciji zahtevnog softvera za video-analitiku. Inženjeri su, kako je naveo, pokušavali da postave pouzdano virtuelno radno okruženje sa podrškom za grafiku, ali su umesto jednostavnog iskustva nalik korišćenju savremenih internet servisa nailazili na stotine strana uputstava i komplikovane konfiguracije.

„Kakav gubitak vremena!“, bio je, prema Božinovićevom svedočenju, zaključak njegovih inženjera posle višemesečnih pokušaja da osposobe takvo okruženje. Upravo taj problem postao je osnova za razvoj Framea.

Frame je razvijao cloud-native platformu za isporuku Windows desktopa i aplikacija, namenjenu kompanijama koje žele da koriste poslovni softver iz različitih cloud okruženja. Tehnologija je bila posebno zanimljiva korisnicima kojima su potrebni zahtevni programi za dizajn, inženjering, nauku, vizuelizaciju i druge oblasti u kojima običan rad preko internet pregledača nije dovoljan.

Za razliku od tradicionalnih sistema virtuelnih desktopova, Frame je pokušavao da korisničko iskustvo približi jednostavnosti savremenih cloud servisa: aplikacija se pokreće preko interneta, bez potrebe da korisnik lokalno instalira kompletnu infrastrukturu.

Upravo je taj potencijal privukao pažnju kompanije Nutanix, američkog proizvođača poslovnog cloud softvera i infrastrukture. Nutanix je 2. avgusta 2018. objavio da je postigao dogovor o kupovini kompanije Mainframe2, vlasnika brenda Frame. U zvaničnom saopštenju navedeno je da je očekivana kupoprodajna cena iznosila približno 165 miliona dolara, u kombinaciji gotovine i akcija Nutanixa.

Transakcija je završena 24. avgusta 2018. godine. U kasnijoj finansijskoj dokumentaciji Nutanixa, podnetoj američkoj Komisiji za hartije od vrednosti, iskazana je preliminarna računovodstvena vrednost preuzimanja od približno 129,7 miliona dolara, dok su dodatne naknade i zadržane isplate određenim zaposlenima bile uređene posebnim aranžmanima. Zbog toga se u javnosti pojavljuju dve cifre: prvobitno najavljena vrednost od oko 165 miliona dolara i kasnije iskazana računovodstvena vrednost same akvizicije od oko 130 miliona dolara.

Za Božinovića i njegov tim to je značilo ulazak u sastav kompanije koja je već imala globalnu prodajnu mrežu, klijente i infrastrukturu za razvoj poslovnih cloud rešenja. Nutanix je u akviziciji video način da ojača svoju ponudu virtuelnih desktopova i omogući korisnicima da aplikacije pokreću iz više cloud okruženja, uključujući Amazon Web Services i Microsoft Azure.

„Kompanijama je očajnički potrebno cloud-native desktop rešenje za multicloud okruženja koje kombinuje performanse lokalnih sistema sa fleksibilnošću i optimizacijom troškova oblaka. Zato smo napravili Frame“, izjavio je Božinović povodom akvizicije. Dodao je da je Nutanix delio njihovu viziju pojednostavljivanja složenih IT funkcija kako bi kompanije uštedele vreme i novac.

Ekonomsku težinu ove priče ne određuje samo iznos transakcije, već činjenica da je mali tehnološki tim napravio proizvod koji nije zavisio od lokalnog tržišta. Frame nije pokušavao da osvoji samo Srbiju ili region, već je od početka rešavao problem koji postoji u kompanijama širom sveta: kako zaposlenima i klijentima omogućiti pristup zahtevnom poslovnom softveru, bez obzira na uređaj, lokaciju i infrastrukturu.

To je jedan od ključnih razloga zbog kojih se ovakvi poslovi razlikuju od klasičnog malog biznisa. Vrednost nije bila u broju kancelarija ili fizičkoj opremi, već u tehnologiji, intelektualnoj svojini, timu i mogućnosti da se isti proizvod proda velikom broju korisnika na globalnom tržištu.

Frame je nakon preuzimanja nastavio da se razvija u okviru Nutanixa, a tehnologija je dobila dodatne mogućnosti za korišćenje u javnom sektoru i bezbednosno zahtevnim okruženjima. Već u septembru 2018. Nutanix je objavio da je Frame za državne korisnike dobio status FedRAMP Ready, što je predstavljalo korak ka ispunjavanju američkih standarda za korišćenje cloud servisa u državnim institucijama.

Priča Nikole Božinovića zato nije samo priča o prodaji jedne softverske kompanije. Ona pokazuje kako poslovni problem koji na prvi pogled deluje usko specijalizovano može da postane veoma vredan proizvod ako se reši na način koji je primenljiv širom sveta.

Od frustracije inženjera zbog komplikovanih virtuelnih desktop sistema do akvizicije koju je objavio jedan od velikih igrača američke tehnološke industrije prošlo je nekoliko godina. A najvažnija lekcija za male biznise nije da svaki posao mora da bude prodat velikoj korporaciji, već da najveću vrednost često napravi firma koja reši skup, dosadan i komplikovan problem za koji postoji mnogo kupaca.

(Telegraf Biznis)

Video: Iz Loznice izlaze 3 miliona čokolada mesečno: Osvojili 22 svetska tržišta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Prle

    17. septembar 2026 | 09:38

    Ljudi sa ovakvom logikom i znanjem treba da budu na čelu drzave, vlade, ministarstva.....a ne filozofi, istoricari, pesnici, glumci, sportisti, psihijatri, oficiri, .....

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>