• 3

Nepotrebni na tržištu rada? Previše ekonomista, dizajnera, novinara...

S druge strane, postoji dugotrajni nedostatak stručnjaka koji su završili elektrotehniku, računarstvo, mašinstvo i građevinarstvo, kao i medicinu i farmaciju

  • 3
Putovanja, putovanja travel blog, devojka, žena online posao laptop

Foto-ilustracija: Shutterstock

Jedan od najvećih problema na hrvatskom tržištu rada je neusklađenost obrazovanja s potrebama privrede. Ponuda rada unutar nekih kvalifikacija je premala u odnosu na potražnju, a unutar nekih drugih - prevelika.

Prema dostupnim podacima i informacijama, hrvatskoj privredi hronično fale kvalifikovani građevinski radnici. Ali nije reč samo o zidarima, tesarima, armiračima, zavarivačima, fasaderima itd, kao što se pretpostavlja, već se traže i vodoinstalateri, elektromontažeri, elektroinstalateri, stolari, bravari, limari, tapetari, keramičari...

Takođe, potražnja je za stručnjacima za podne podloge, grejanje, klimatizaciju, suvu gradnju, za upravljanje mašinama, kao i za vozačima kamiona...

Dalje, u oblasti održavanja i popravki motornih vozila često nedostaju auto-mehaničari, auto-električari, auto-limari i auto-lakireri, a u prerađivačkoj industriji - mašinobravari. Potrebno je i osoblje za rad u mesari, pekari i poslastičarnici, zajedno sa kuvarima i konobarima, piše Poslovni dnevnik.

Nasuprot tome, na tržištu rada u Hrvatskoj ima previše ekonomista, komercijalista, poslovnih sekretara i upravnih referenata, zatim modnih, grafičkih, veterinarskih i hotelijersko-turističkih tehničara itd.

Što se tiče visoko obrazovane radne snage, postoji dugotrajni nedostatak stručnjaka koji su završili elektrotehniku, računarstvo, mašinstvo i građevinarstvo, kao i medicinu i farmaciju. To su ključne tehničke i biomedicinske discipline od kojih u velikoj meri zavisi materijalni standard života i zdravlje građana.

Za razliku od prethodnih, višak na tržištu rada detektuje se kod osoba koje su završile studije ekonomije, poslovne ekonomije, upravnog prava, filozofije, politikologije, novinarstva, komunikologije, sociologije, etnologije, dizajna, modnog dizajna itd. Dakle, uglavnom je reč o društvenim disciplinama.

Hrvatski portal dalje navodi da bi uvođenje školarina i ukidanje poreza na dohodak smanjilo opseg odustajanja od studija, što se smatra velikim problemom. Broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje postao bi manji, a povećao bi se broj studenata koji završavaju studijske programe za deficitarne profesije, dodaje se.

Takođe, istaknuto je da se Hrvatska po relativnom broju polaznika visokog obrazovanja nalazi iznad proseka Evropske unije, a istovremeno je ispod proseka po relativnom broju studenata koji diplomiraju.

Video: Brankica Ljamić: Uspeh svake firme zavisi od znanja vlasnika o sebi, i o poslu

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lik

    14. jul 2022 | 08:32

    Previše kao ove sa poslovnom školom, mega i giga trendima zovete ekonomisti

  • Viki

    14. jul 2022 | 08:28

    Kao da deca nesto misle kad upisuju studije. Ne razumeju se oni u trziste rada. Bar sad postoji internet da se mladi informisu. U moje vreme je bilo veoma malo informacija. I ja sam omasila fakultet I to nikad nisam ni radila.

  • Dr

    14. jul 2022 | 09:57

    Pobegli glavom obez obzira. Ko će raditi u haos državi.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>