• 10
 ≫ 

Mali stanovi su budućnost: Zašto su garsonjere najtraženije i šta određuje visoke cene u Beogradu?

 ≫ 

Trend malih stanova je posebno uzeo maha na Zapadu, decenijama unazad

  • 10
Mali stanovi

Foto: Shutterstock

Jagma za stanovima u Srbiji, a pre svega u Beogradu, ne jenjava, a tradicionalno se najviše traže manji stanovi - posebno garsonjere.

Ali, koliko zapravo znamo šta je tačno garsonjera i šta je razlikuje od jednosobnog stana? Ovo je značajno kada birate stan, jer su upravo garsonjere na ceni i uvek se dobro kotiraju.

Pogodne su za samce, studente, bračne parove bez dece, a kako se trendovi u enterijeru menjaju u pravcu jednostavnosti i funkcionalnosti - danas je više nego ikada pre moguće organizovati se u tako malom prostoru.

Možda niste znali ali reč "garsonjera" potiče od reči "garson", nastale u francuskom jeziku, a koju prevodimo kao "momak". Drugim rečima, tako male stambene jedinice bile su idealne za momački život.

Ono što je karakteristično za ovaj tip stana jeste činjenica da se "sve odvija" u jednoj prostoriji: tu su mala kuhinja, trpezarija i dnevni boravak, u kojem ste prinuđeni i da spavate. Ipak, mnogima to ne smeta. Kupatilo je svakako izdvojeno, a neke garsonjere imaju i tzv. francusku terasu.

Trend malih stanova je posebno uzeo maha na Zapadu, decenijama unazad, kada su ljudi stanove koristili maltene samo da prespavaju, budući da su radili "od jutra do mraka", a neretko se i hranili napolju.

Međutim, ono što sada na izvestan način možemo posmatrati i fenomenološki, jeste to da se garsonjere u 2021. podjednako traže kao pre, i koštaju papreno, a poznato je da su ljudi - otkako je počela pandemija - počeli više da cene širinu prostora, terase, balkone, komfor doma.

Manji stanovi su "sigurica"

 

Zapravo, više nije reč ni o novcu, jer garsonjera na dobroj lokaciji, pa čak i u "zabačenijem kvartu" - može koštati kao srednji/veći stan, jer je prati dobar renome. Ponovo se vraćamo na zakon ponude i potražnje, a osim toga, sve je više luksuznih, moderno opremljenih garsonjera.

Mali stanovi

Foto: Shutterstock

S druge strane, tu primećujemo još jedan fenomen: investitori su procenili koliko se manji stanovi traže, pa su iskoristili priliku da prave takve jedinice, a osim toga, više im se isplate, jer umesto da u jednoj zgradi, na primer, imaju 15 ili 20 stanova, mogu ih imati (prodati) znatno više.

Decenijama unazad i neki salonski stanovi u Beogradu bili su koncipirani tako da postoji i prostorija za poslugu, kada se tako živelo, ali se onda javila potreba za "deljenjem" jednog stana na dva, kako bi što više ljudi imalo krov nad glavom. Budući da se prestonica i dalje rapidno širi, sasvim je izvesno da su manji stanovi budućnost.

Osim toga, treba razlikovati mini stanove koji obično imaju osam, 10 ili 15 kvadrata, a garsonjere u proseku imaju između 20 i 30 m2, mada ima i primera gde garsonjera ima 40 kvadrata - dakle, bitan je koncept. Garsonjera je, zapravo, "open space" koncept, tako da kvadratura nije uvek presudna.

Uređenje postalo važnije od kvadrature

 

Na fotografijama iznad možete videti i kako se estetski lepo, a opet praktično, može podeliti prostor, tako da dobijete mesto za spavanje, ručavanje, ali i rad. Istina je da masa ljudi i dalje radi od kuće, te da su mnogi nailazili na izazove kako da se organizuju u prostoru, ali isto tako - sve više ljudi bira samostalni život.

Kupovina stana

Foto: Shutterstock

Uz inovativna dizajnerska rešenja, ubrzan tempo i specifičan stil življenja većine ljudi danas, ne čudi što su mali stanovi tako traženi. S druge strane, maltene svi "beže" od velikih nekretnina i potkrovlja. Dakle, ako je garsonjera funkcionalna, moderna, nalazi se na 1. ili 2. spratu i blizu grada, odnosno važnih lokacija - to je onda džekpot.

Zanimljivo je i to da se garsonjere u različitim delovima sveta drugačije tretiraju. U Kanadi ih, recimo, nazivaju "bachelor", u Hongkongu uglavnom imaju 10 kvadrata, dok u Indiji ovaj tip stana tumače kao "jednokrevetna kuhinja sa dnevnim boravkom". Garsonjera je za Brazilce "kuitinete", što znači "od kuhinje".

U Norveškoj kažu "jednosoban stan", a u Portugalu garsonjere zovu T-Zero.

U ovom momentu, jedna garsonjera nadomak Autokomande, od 30 kvadrata, prodaje se za čak 70.000 evra, što znači da je cena po m2 - oko 2.300 evra. Takođe, sve više se ulaže u ovakve stanove: koriste se kvalitetan parket, uvozna keramika i stolarija, klizni sistemi, walk in tuševi itd. I onaj ko izdaje garsonjeru može da profitira, budući da je prosečna cena od 250 do 300 evra mesečno.

Video: Praktičnost na delu, sve za male stanove: Ova soba može biti sve, od spavaće, trpezarije pa sve do gostinjske sobe

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Iva

    15. septembar 2021 | 10:55

    Primetila sam da se najvise grade ti minimalni stancici. Meni je toga vise preko glave. Vec 11 god (od kako sam krenula na studije) se stisnjavam po garsonjerama, minimalnim stanovima, sve tako skarabudzeno da ni za posten ormar nema mesta da se uglavi, garderobu i cipele koje nisu u sezoni drzim kod mame koja zivi u drugom gradu, pa vecito nosim nesto po torbama i koferima, raznosim tamo vamo.. to je zivot za studente nikako za nekoga ko zeli da ima svoje domacinstvo i normalan zivot sa partnerom a kamoli decom. Ja ne znam hoce li uopste biti na trzistu normalnih prostranih stanova kakvi su se nekada gradili. Znaci ne pricam o lux varijantama nego normalnim funkcionalnim stanovima sa odvojenom kuhinjom, za pocetak

  • Mladen

    15. septembar 2021 | 11:17

    Mali stanovi su postali potreba onom sloju stanovništva koje više nema sredstva za održavanje većih, grejanje ,struja ,voda komunalije . Važno je i reći da je promenom ekonomske situacije ,odvajanjem dece od roditelja , odlazak da se živi u kuće u prigradskim naseljima promenilo potrebu kvadrature stana. Pre nekoliko decenija drzava je gradila u socijalističkom samoupravljanja stanove sa više soba i kvadrata ,ti stanovi su budzasta prodati i otkupljeni devedesetih u onoj inflaciji. Sve je redja slika da u većem stanu zive dve generacije , ljudi planiraju u napred što je i dobro . Mislim da su ti mali stanovi precenjeni , u njima žive samohrane majke penzioneri koji su prodali vece za manje ,kasirke koje su došle iz sela u grad da rade za malu platu , dosta takvih stanova je izgrađeno poslednju deceniju . Obično su u zgradama sa po 4 sprata nemaju lift , nemaju parking ,nalaze se na ulici , nisu konforni. Ako želiš da slobodno živiš to je kuća to je dvorište , nema ništa lepše nego kad izlaziš iz hodnika kuće stepenicama na travnjak . Kultura življenja, kućni red kod nas je na dosta niskom nivou , onaj neće da plati za lift, onaj neće za fasadu ,onaj neće interfon.

  • Боро

    15. septembar 2021 | 10:00

    Живим у кући, са двориштем, породицом, и још приде мачкама, псима, птицама, дрвећем, травом....не пада ми на памет да се гурам у те кутије за ципеле.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>