• 0

Davos 1973. vs Davos 2020: Kako se menjala svetska ekonomija?

U poslednjih 50 godina desilo se mnogo promena, ali nisu baš sve pozitivne

  • 0
Svetski ekonomski forum u Davosu

Foto: Tanjug/AP

Godine 1973. osnivač Svetskog ekonomskog foruma (1971. u Ženevi), Klaus Švab, pokrenuo je prvi "Davos Manifesto". Od tada je prošlo skoro pola veka, a globalna ekonomija je doživela enormnu transformaciju: od rastuće tehnologije, mahom iz Kine, preko nejednakih plata, pa do etičkih principa kompanija.

Iako je prvobitna ideja foruma bila da kompanije u celosti služe društvu, svedoci smo kapitalizma u punoj brzini. Primer za to je organizacija "The Business Roundtable", koja obuhvata direktore najvećih američkih kompanija, a koja se sa šerholder menadžmenta "prebacila" na stejkholder model poslovanja. Osim toga, tehnologija je uzela maha, razlike u plati (pre svega između muškaraca i žena) su enormne, multinacionalne kompanije sve više utiču na razvoj siromašnih zemalja.

Društvena promena svesti

 

Kompanije poput "Patagonije", koja se bavi prodajom nošenih stvari za planinarenje i biciklizam, pre 50 godina verovatno ne bi trajale ni dan. Međutim, danas, kada je redukcija otpada i zaštita životne sredine u prvom planu, ova vrsta biznisa pronalazi svoj put na tržištu. Samo od 2014. godine broj "B korporacija" (novih modela poslovanja koji prave balans između svrhe i profita) uvećan je za oko 366 odsto.

Ko su novi giganti?

 

Ukratko, u poslednjih 50 godina ekonomska promena izgleda ovako: više tehnologije, manje ekstrakcije prirodnih resursa. Proizvodnja je nekada zauzimala 50 odsto, prema "Dow Jones" indeksu merenja, a 2019. svega 27 procenata. Sa druge strane, tehnologija koja je 1970. bila zastupljena tek 3 odsto na američkom tržištu, 49 godina kasnije je uzela 17 procenata "kolača".

Photo: World Economic Forum

Photo: World Economic Forum

Kina radi punom parom

 

Nije došlo samo do pomene kompanija koje utiču na globalnu ekonomiju, već i do promene njihovih lokacija. Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, multinacionalne firme iz zemalja u razvoju obračunavale su samo 0.4 odsto direktnih stranih investicija, što je skočila na broj 15.8 odsto do 2008. Danas, dve od 10 najvećih kompanija u pogledu tržišne kapitalizacije dolaze iz Kine, ostale su iz SAD. Porast je za kineske firme od 2009. iznosio 141 odsto, a za sve ostale, mimo SAD i Evrope - oko 40 procenata.

Talenti putuju

 

U proteklih 50 godina, svetska populacija je postala mnogo mobilnija. Ukupan broj internacionalnih migranata uvećao se za 78 odsto između 1990. i 2019, dakle, reč je o 272 miliona ljudi. Zemlje koje su otvorile svoja poslovna tržišta za ljude sa cele planete, ubrzo su uvidele višestruke koristi regrutovanja radne snage. Najupečatljiviji primer je Singapur: 1970. tamo je bilo samo 3 odsto stranaca sa radnom dozvolom, a 2019. oni čine 26 odsto svih građana ove azijske zemlje.

Platni jaz u porastu

 

Nisu sve promene od 1970. do danas bile pozitivne. Istraživanje pokazuje da se ova nejednakost u Velikoj Britaniji, pre pola veka, ogledala kroz 29 odsto, a 2000. se ogledala kroz 40 procenata. SAD, Argentina i mnoge druge zemlje beleže ovaj disbalans. Mada je ovo rezultat na osnovu ukupne analize tržišta (jaz između bogatih i siromašnih), "Telegraf" je nedavno pisao i o platnom jazu kada je reč o muškarcima i ženama, odnosno o tome koliko će žene morati da rade kako bi dostigle "mušku platu".

(Telegraf Biznis/WEF)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>