Evo kako je protekla ova sezona za proizvođače duvana: Rekordan prinos virdžinije i stabilna proizvodnja
Kraj godine u proizvodnji duvana uvek je pravi trenutak da se sagledaju rezultati, uporede iskustva sa terena i vidi šta je sezona iza nas donela. Uprkos suši, ova godina je imala stabilnu proizvodnju, dobre prinose i očuvan kvalitet duvana, zaključile su duvandžije iz Srema, Južnog Banata i Mačve zajedno sa stručnjacima kompanije Japan Tobacco International (JTI) na tradicionalnom godišnjem sastanku u Laćarku.
Ostvaren rekordan prinos virdžinije veći od 5.000 tona
Manjak padavina početkom leta usporio je rast biljaka i zahtevao dodatnu pažnju na njivama, ali kako je objasnio Milan Bjelivuk, menadžer proizvodnje duvana u JTI, druga polovina leta donela je povoljnije uslove za uzgoj:
- Vremenski uslovi u drugoj polovini jula omogućili su snažan oporavak biljaka i vidljivo poboljšanje kvaliteta lista. Rezultat toga je rekordan prinos virdžinije, više od 5.000 tona, što je oko milion i po kilograma više nego prethodne godine.
Tokom ove sezone, JTI je sarađivao sa 395 farmera, a prosečni prinosi kretali su se oko dve tone po hektaru.
Kvalitetan rod žutog lista u ovakvim sezonama rezultat je dobre organizacije rada i stalne stručne podrške
Da iza ovakvih brojki stoji velika posvećenost, najbolje znaju sami proizvođači. Dragan Dražić iz Petlovače, koji sarađuje sa JTI više od deset godina, gaji duvan na osam hektara. Kako kaže, zalivni sistemi, dobra organizacija rada i uigrana ekipa napravili su ključnu razliku u sezoni koja nije bila jednostavna.
- Radimo sa istom ekipom već 5 godina, a ukupno nas je 13. Kada imate ljude koji poznaju posao i kojima verujete, sve je lakše isplanirati i sprovesti. Ove sezone prinos je bio oko dve tone po hektaru, što pokazuje da je godina bila rodna - objasnio je Dragan.
Pored ulaganja u opremu i dobre organizacije rada, proizvođačima mnogo znači i stručna podrška tokom cele sezone, što potvrđuje i Ivana Gojić iz Jarkovca, koja se proizvodnjom duvana bavi već 16 godina:
- Sa JTI sarađujem od samog početka i mogu da kažem da nam mnogo znači što imamo i finansijsku i stručnu podršku tokom cele sezone. Kada znate da imate kome da se obratite, lakše je donositi odluke na terenu - rekla je Ivana, koja je na svojih 23 hektara, uz šest sušara, proizvela oko 55 tona duvana.
Ulaganja u opremu i navodnjavanje važna za stabilan kvalitet duvana
Tokom 2025. godine JTI je uložio više od 1,5 milijardi dinara u proizvodnju duvana, kroz repromaterijal, avanse, opremu, sušare, plastenike, solarne panele i sisteme za navodnjavanje. Danas je 43 odsto površina pod zalivanjem, a virdžinija se gaji na 2.391 hektaru, sa posebno dobrim rezultatima u Hrtkovcima i Šidu. Prema podacima kompanije JTI, njihov udeo u domaćoj proizvodnji iznosi 63 odsto kada je reč o virdžiniji i 53 odsto u segmentu berleja.
Upravo zato što iza svakog kilograma duvana stoje veliki rad i ozbiljna ulaganja, u ovoj proizvodnji jasno važe i pravila koja su dobro poznata svim proizvođačima. JTI se aktivno bori protiv nelegalne trgovine duvanom, štiteći potrošače od nekontrolisanih i potencijalno opasnih proizvoda, dok istovremeno unapređuje ekološke standarde. Poštovanje ugovornih obaveza deo je tog sistema, dok kršenje pravila nosi ozbiljne posledice, od momentalnog raskida saradnje i obaveze izmirenja svih, često milionskih dugovanja, do sankcija nadležnih institucija. Zaprećena je i kazna zatvorom do čak 5 godina za trgovinu nelegalnom robom.
U narednoj sezoni više ulaganja, novih rešenja i održivije proizvodnje
Planovi za narednu godinu usmereni su na širenje solarnih panela na sušarama, unapređenje energetske efikasnosti i uvođenje održivih praksi koje donose dugoročne koristi na terenu. Među njima je i testiranje biouglja, koje može da doprinese boljoj strukturi zemljišta, zadržavanju vlage i smanjenju emisije ugljen-dioksida, ali i stabilnijim prinosima u zahtevnim sezonama. Pored toga, planirana je i ogledna proizvodnja orijentalnog duvana u Erdeviku i Malim Pijacama, kako bi se ispitalo da li domaći uslovi mogu da odgovore ovoj, sve ređoj, sorti.
(Telegraf.rs/PR)