Ko je Vuk Vuković: Hrvat držao lekcije o biznisu, pa biznis gurua sad tužilaštvo tereti za finansijsku prevaru
O hapšenju investitora, upravitelja hedž fonda i korporativnog gurua Vuka Vukovića u Sjedinjenim Američkim Državama već se manje-više sve zna. Tereti se za prevaru sa hartijama od vrednosti (securities fraud) i elektronsku prevaru (wire fraud).
Sutkinja ga je u Njujorku saslušala, a potom pustila da se brani sa slobode. Kazna za prevaru ulagača i falsifikovanje brokerskih izveštaja može da iznosi čak 20 godina zatvora po svakoj tački optužnice.
Jednostavnije rečeno, Vuković se sumnjiči da je ulepšavao prinose, slao falsifikovane brokerske izveštaje i obmanjivao ulagače kako bi stvorio iluziju uspeha tamo gde su zapravo postojali gubici i neovlašćeno poslovanje.
O njegovoj biografiji i javnom delovanju takođe se dosta zna, pa je akcija FBI-ja i njujorškog tužilaštva, uz izvesnu pomoć domaćeg regulatora HANFA-e, kod mnogih izazvala nevericu, a kod nekih i paniku.
Vuković je bio redovni komentator u liberalno-fundamentalističkim medijima, učesnik korporativnih panela, predavač na privatnim školama, a jedno vreme bio je i spoljni član saborskog Odbora za finansije i državni budžet, na predlog udruženja Glas preduzetnika.
Njegova glavna specijalnost bila je prozivanje „uhljeba“, tromog državnog aparata i raznih socijalističkih ostataka, dok je sa druge strane veličao samoproglašene proroke slobodnog tržišta, tehnološke mesije i analitičare sa prestižnim diplomama, kakav je i sam bio.
U međuvremenu je na društvenim mrežama ponovo isplivao podatak da je pre šest godina šef portala Index Matija Babić osmislio novu, idealnu libertarijansku vladu, u kojoj je svoje mesto našao i Vuković. Ostali članovi te zamišljene vlade bili bi, između ostalih, Mate Rimac i Velimir Šonje.
„Za deset godina dobili bismo Singapur“, zaključio je tada Babić.
Ali čime se zapravo bave fondovi poput Vukovićevog?
Klađenjem na ovo ili ono.
Njegov fond se konkretno kladio na kretanje berzanskog indeksa. Na berzama se uglavnom računa na stalni rast cena, pa rezultat neretko bude stvaranje balona. Reč je o maničnom očekivanju da će nešto neprekidno ići uzlaznom putanjom. Kapitalizam je, uostalom, i sam po sebi svojevrsni psihotični sistem u kojem se smenjuju manična i depresivna faza.
Poznat istorijski primer je balon sa holandskim lalama. Njihove retke lukovice dostizale su u 17. veku astronomske cene, jer su ulagači verovali da će njihova vrednost nastaviti da raste. Naravno, nije nastavila, pa je usledio slom.
Ali postoji i nešto još bizarnije.
Vuković je imao manjinski udeo u jednom domaćem fondu koji je, verovali ili ne, nudio otkup potraživanja od nesrećnih „frankera“. Potrebno je biti zaista poseban tip da biste pokušali da izvlačite rentu iz tuđe nevolje. Za to, međutim, nije optužen, da ne bude zabune, jer je u tom slučaju, izgleda, sve bilo u redu.
Da, to je biznis današnjice.
Hedž fondovi mogu da se klade na rast cena, ali i na njihov pad. Tada se, umesto naduvanih balona, stvaraju takozvane crne rupe. U tom svetu ima i potpuno sumanutih konstrukcija.
Jedna od njih je „short selling“, odnosno klađenje na pad vrednosti neke imovine sa ciljem brze zarade. Tako, recimo, penzioni fondovi mogu da pozajme svoje akcije drugom fondu, koji ih zatim brzo proda. Taj fond ostvaruje zaradu, dok se istovremeno smanjuje vrednost imovine penzionog fonda koji je akcije pozajmio, prenose Novosti.
Suludo, ali potpuno legitimno u svetu finansijske alhemije.
Kako će na sudu proći Vuković, nekadašnji maneken finansijskog stručnjaštva i propovednik deregulisanog raja, tek će se videti. Jedno je, međutim, već jasno: slobodno tržište je, u maniru najžešće ironije, na kraju pojelo sopstvenog proroka.
(Telegraf Biznis)