On bi mogao da preuzme Google i prvi stvori veštačku inteligenciju pametniju od čoveka

Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Profimedia/Shutterstock Editorial/ABACA/Blondet Eliot

Sumirano

  • Demis Hasabis osnovao DeepMind 2010. godine radi razvoja AI koja razmišlja kao čovek.
  • Google kupio DeepMind 2014. za 650 miliona dolara, uz uslov autonomije i zabranu vojne primene.
  • Nakon lansiranja ChatGPT, Google spojio DeepMind sa svojim AI timom Hasabis vodi novu jedinicu "Google DeepMind".
  • Hasabis izgubio deo kontrole, Google ukinuo zabranu vojne primene AI.
  • Hasabis sada ključna figura Google-ove AI strategije, radi na veštačkoj opštoj inteligenciji AGI.
  • Hasabis dobio Nobelovu nagradu za AlphaFold i titulu viteza od kralja Čarlsa III.

Demis Hasabis je kao dete bio šahovski majstor, kao tinejdžer radio na igrama u Bullfrog studiju, a kao naučnik doktorirao kognitivne nauke. Ali najveći potez povukao je 2010. kada je osnovao DeepMind sa ciljem da razvije veštačku inteligenciju koja će moći da razmišlja kao čovek.

Četiri godine kasnije, Google je kupio njegovu firmu za 650 miliona dolara. Ipak, za razliku od klasične akvizicije, dogovor je imao jedan neuobičajen uslov: DeepMind će zadržati izvesnu autonomiju, a Google neće moći da koristi njegovu tehnologiju za vojnu ili nadzornu primenu.

Hasabis je tada želeo da AI ostane u rukama naučnika i istraživača. Verovao je da se budućnost sveta ne sme predati korporacijama bez nadzora. Insistirao je na etičkom odboru, na odvojenosti i akademskim principima. Čak je DeepMind koristio sopstvenu tehničku infrastrukturu da ne bi zavisio od Google-ovih timova.

To vreme je prošlo.

Foto: Poetra.RH / Shutterstock.com

Odbrana je pukla: DeepMind postaje deo korporativne vojske

Nakon što je OpenAI krajem 2022. lansirao ChatGPT i izazvao paniku u Google-u, sve se promenilo. Kompanija je ušla u vanredno stanje: reorganizacija, spajanja, interne borbe za uticaj – i konačno, spajanje DeepMind-a sa Google-ovim internim AI timom.

Hasabis je prebačen iz pozicije izolovanog istraživača u komandanta Google-ove AI trke. Dobio je preko 6.000 inženjera pod svojom komandom i zadatak da vodi "Google DeepMind", novu jedinicu koja objedinjuje sve AI napore kompanije. To ga je stavilo na vrh najvažnijeg odeljenja u kompaniji.

Ali time je izgubio deo kontrole.

Hasabis je morao da potpiše objavu kojom Google ukida prethodno obećanje da neće koristiti AI za vojne svrhe. Došlo je i do sukoba s bivšim kolegama – mnogi naučnici su otišli nezadovoljni jer nisu želeli da proizvode komercijalne alate, već da pišu naučne radove. Google je ograničio i objavljivanje određenih otkrića kako bi zaštitio prednost nad konkurencijom.

Foto: OLI SCARFF / AFP / Profimedia

Jedan bivši član tima izjavio je: "Ljudi su došli u istraživačku laboratoriju, a sada ih teraju da prave proizvode – to nije ono za šta su se prijavili."

Možda ne želi tron, ali svi gledaju u njega

Uprkos svemu, Hasabisova moć raste. On je sada lice Google-ove AI strategije, od čatbota Gemini do AI Studio platforme. Predvodi integraciju veštačke inteligencije u sve – pretragu, mape, oglase, cloud – i čini se da postaje ključna figura za budućnost cele kompanije.

Zato se sve češće čuje pitanje: da li će upravo Hasabis naslediti Sundara Pičaija na vrhu Google-a? Mnogi unutar kompanije veruju da se Hasabis tiho priprema da nasledi Sundara Pičaija. Njegov uspon podseća na putanju samog Pičaija – neko čije ime se prvo šapatom pominjalo u hodnicima, da bi vremenom dobijao sve važnije pozicije.

Međutim, ljudi bliski Hasabisu kažu da mu to nije u prirodi. Ne voli političke igre, ne želi da se povlači po Kongresu, ne zanimaju ga pregovori s oglašivačima. On hoće da koristi AI da leči rak. Da razume realnost.

Ali Google se menja. Kompanija sve više liči na ono što je Hasabis od starta želeo da gradi – AI-prva infrastruktura za budućnost čovečanstva. I možda mu, svidelo se to njemu ili ne, na kraju sve to pripadne.

Foto: Shutterstock/kovop

AGI: šta zaista pravi Hasabis

Hasabis ne radi na još jednom četbotu. On pokušava da napravi veštačku opštu inteligenciju (AGI) – sistem koji može da razmišlja, uči i rešava probleme kao čovek, bez ograničenja. Za razliku od današnjih alata koji su trenirani za specifične zadatke, AGI bi mogao da samostalno razume i rešava potpuno nove situacije.

"Šta će se desiti u narednih pet do deset godina biće monumentalno", rekao je Hasabis u Davosu. Veruje da će AGI nastupiti oko 2030. godine – i da svet nije ni blizu spreman za to.

U isto vreme, Hasabis je dobio Nobelovu nagradu za rad na AlphaFold projektu, koji koristi AI da predvidi strukturu ljudskih proteina. Dobio je i titulu viteza od kralja Čarlsa III. Ali sve to deluje kao fusnota u poređenju sa zadatkom koji sada nosi: voditi kompaniju koja gradi tehnologiju moćniju od bilo čega što je čovečanstvo do sada stvorilo.

(Telegraf Biznis)