Bravari traženiji od programera: Ovo su zanimanja za kojima Srbija trenutno najviše traga

M. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Najtraženiji radnici na tržištu rada u avgustu bili su bravari, sa 687 oglašenih mesta, dok su prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje poslodavci u tom mesecu nudili zaposlenje za ukupno 13.133 radnika.

Ovaj rezultat predstavlja veliko iznenađenje jer su bravari po potražnji pretekli programere koji su na samom vrhu liste najtraženijih zanimanja u Srbiji.

IT stručnjaci su sada pali na četvrto mesto sa 531 oglasom, dok su se ispred njih pored bravara našli i čistači prostorija sa 594 i operateri na linijama za automatsku proizvodnju sa 555 otvorenih pozicija. Ovakav raspored jasno signalizira promenu prioriteta poslodavaca kada je reč o angažovanju nove radne snage.

Upućeni navode da je glavni pokretač te promene činjenica da se u Srbiji u ovom trenutku realizuju obimna infrastrukturna ulaganja i veliki građevinski projekti, poput specijalizovne svetske izložbe Ekspo 2027, koji diktiraju potrebu za angažovanjem kvalifikovane radne snage, a bravari to svakako jesu piše eKapija.

Na listi deficitarnih zanimanja nalaze se i tesari za koje je raspisano 244 slobodna radna mesta, kao i zidari sa 242 otvorene pozicije. Veliki infrastrukturni zahvati pokrenuli su i potražnju za pomoćnom radnom snagom, pa je tako zabeležen konkurs za 221 manuelnog radnika u niskogradnji. Ove brojke jasno potvrđuju da privredni zamajac u potpunosti diktiraju sektori koji zahtevaju fizički rad kako na terenu tako i u pogonima.

Još jedan od razloga zbog čega su bravari i druga zanatska zanimanja na ceni je taj da na domaćem tržištu vlada hroničan deficit kvalifikovane radne snage. Decenijama unazad, zanatska zanimanja su u društvu bila zapostavljena i neatraktivna mlađim generacijama, što je dovelo do minimalnog broja upisanih đaka u stručnim školama.

Danas je privreda suočena sa smenom generacija u kojoj iskusni majstori odlaze u penziju, dok novih kadrova nema dovoljno da pokriju prazninu. Kada se tome doda činjenica da je jedan broj domaćih bravara, ali i drugih kvalifikovanih radnika i zanatlija "trbuhom za kruhom" otišao u zemlje Evropske unije zbog znatno viših zarada, sasvim je jasno zbog čega su poslodavci primorani da se konstantno oglašavaju i aktivno bore za svakog preostalog stručnog radnika.

Takođe, potražnja za bravarima je velika i zbog toga što oni ne rade samo u radionicama i na gradilištima, već su angažovani i u fabrikama na tekućem održavanju mašina, u automobilskoj industriji, procesnoj tehnici, kao i u masovnoj proizvodnji stolarije i nameštaja.

Predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović za NIN kaže da je iskusnih i dobrih bravara na tržištu sve manje i da je to razlog zbog čega je to zanimanje izbilo na mesto broj jedan najtraženijih radnih mesta.

- Jedan broj ljudi koji su izučili taj zanat je otišao inostanstvo, ali dosta njih ostaje u zemlji s obzirom na to da se bave poslom na kome mogu sasvim dobro da zarade. Problem je naime u tome što bravara ima znatno manje nego što je potrebno na našem tržištu - kaže on.

Objašnjava da mladi jednostavno više ne žele, bar ne u onom obimu kao što je to bio slučaj ranije, da se bave tim poslom.

- Većina bi umesto toga da završi fakultet i nema afinitet za obavljanje fizičkih poslova koji su sa druge strane društvu prosto neopohodni. Naš obrazovni sistem je na žalost takav da ne stimuliše mlade da postanu kvalifikovani radnici. To bi trebalo da se izmeni, a i kompanije koje se suočavaju sa problemom nedostatka stručnih kadrova bi mogle da ponude stipendiranje svim đacima koji žele da postanu radnici sa veštinama - kaže Veselinović.

Oni bi za to, napominje, bili motivisani kako kroz stipendije tako i zbog spoznaje da će ih nakon što završe školovanje čekati siguran posao u kompaaniji koja ih finansijski pomaže.

- Dakle, nužan je takav školski sistem koji će na adekvatan način motivisati mlade za sticanje diplome kvalifikovanih radnika - objašnjava on.

(Telegraf Biznis/eKapija)