• 2
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ako banka u Srbiji propadne, ova suma novca vam je osigurana: Šta se dešava sa ostatkom?

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Maksimalna suma koja se može osigurati u banci je 50.000 evra, šta se dešava sa ostatkom objašnjavamo vam u nastavku

  • 2
Novac evri Foto: Shutterstock

Da li ste se nekada zapitali šta bi se dogodilo sa vašim novcem u banci pri likvidaciji, stečaju, ili pak vanrednoj situaciji kao što je pljačka? Staviti novac u banku uglavnom znači držati isti sigurnim, ali situacija sa Dafiment bankom koja je 90-ih zatrasla naše područje je čist primer da to baš i nije uvek slučaj. Na osnovu podataka koje smo dobili zahvaljujući sajtu Agencije za osiguranje depozita prenosimo vam u kojim situacijama se možete naći, ali i šta vam je tada činiti.

Osiguranje do 50.000 evra

Narodna banka Nemačke je nedavno izdala saopštenje u kom se navodi da je maksimalni iznos koji podleže osiguranju 100.000 evra. U Srbiji situacija je malo drugačija, te se suma svodi na 50.000 evra, ali šta to tačno predstavlja?

Naime, sve banke koje imaju dozvolu za rad Narodne banke Srbije obavezne su da osiguraju depozite, kao i da redovno plaćaju premiju osiguranja. Sistem osiguranja depozita regulisan je Zakonom o osiguranju depozita i za njega je nadležna Agencija za osiguranje depozita.

Ko ima pravo na zaštitu?

1. Fizička lica (rezidenti i nerezidenti);

2. Preduzetnici (rezidenti);

3. Mikro pravna lica (rezidenti);

4. Mala pravna lica (rezidenti) i

5. Srednja pravna lica (rezidenti).

Kako zapravo dolazi do isplate

U slučaju da dođe do pokretanja postupka likvidacije ili stečaja, Agencija kreće sa isplatom osuguranog depozita u roku od sedam dana od dana donošenja rešenja nadležnog suda.

Ono što bi trebalo da deponent uradi kako bi mu bio isplaćen iznos, jeste da podnese zahtev za isplatu poslovnoj banci koja bude izabrana da u ime Agencije vrši isplatu, o čemu će deponenti biti blagovremeno obavešteni.

Rok za podnošenje zahteva je do tri godine, od dana donošenja rešenja sudskog organa o likvidaciji ili stečaju.

Za dinarske depozite osigurani iznos se isplaćuje u dinarima, a za devizne u evrima, i to po kursu evra koji važi na dan donošenja rešenja.

Šta se dešava ako je suma veća od 50.000 evra?

Sigurno je da će se novac isplatiti ako podleže osuguranju, ali s obzirom na to da je iznos ograničen na 50.000 evra, pitanje se samo nameće, šta dalje?

U slučaju da u banci imate preko 50.000 evra razlika se nadoknađuje u stečajnom, odnosno likvidacionom postupku.

Primer:

Deponent u banci ima dva depozita, jedan od 30.500 evra, dok drugi iznosi 45.000 evra, a obračunata kamata do dana pokretanja postupka iznosi 500 evra. Potraživanje u tom trenutku iznosi 76.000 evra.

S obzirom na to da je iznos od 50.000 evra osuguran, njegova isplata kreće u roku od 7 dana, ali šta je sa 26.000 evra?

Za preostali iznos depozita (26.000 evra) deponent podnosi prijavu potraživanja privrednom sudu koji vodi postupak stečaja/likvidacije nad tom bankom.

Spajanje banke

U Srbiji nije redak slučaj da dođe do spajanja banaka. Ipak, ako imate novac i u jednoj i u drugoj banci koji kada se spoji premašuje 50.000 evra, da li ste tada osigurani na ceo iznos ili ne?

Odgovor se krije u samom roku. Odnosno, prvih 6 meseci vaš iznos je zaštićen, i deponanti imaju pravo na pokriće iznosa koji bi im sledio da do statusne promene nije došlo.

Primer:

Banka A = 40.000 evra + Banka B 50.000 evra= 90.000 evra (prvih šest meseci, cela suma od 90.000 evra je osugurana, jer ni u jednoj banci se ne prelazi iznos od 50.000 evra)

Nakon šest meseci od statusne promene, osugurana suma iznosi 50.000 evra, dok se u slučaju stečaja/likvidacije za preostalih 40.000 evra predaje prijava potraživanja privrednom sudu koji vodi postupak.

Predmet osiguranja depozita nisu:

1. Depoziti pravnih ili fizičkih lica povezanih sa bankom;

2. Depoziti koji glase na šifru ili na donosioca;

3. Depoziti nastali kao posledica pranja novca ili finansiranja terorizma;

4. Depoziti velikih pravnih lica;

5. Depoziti državnih organa i organizacija, organa autonomne pokrajine ili organa jedinice lokalne samouprave;

6. Depoziti investitora, čija su sredstva zaštićena u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

7. Depoziti koji predstavljaju ugovoreno sredstvo obezbeđenja, ako je iznos potraživanja banke prema deponentu koje je obezbeđeno tim depozitom veći ili jednak iznosu tog depozita;

8. Depoziti stečajnih i likvidacionih masa.

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dragi zeka

    27. april 2024 | 21:02

    Banke retko propadaju ako nisu državne. A ni državne banke ne bi propadale, kada bi ih država pustila da rade po tržišnim principima. I neškolovani seljak je pre 100 godina znao kome je pametno pozajmiti novac, a kome nije.

  • Mihajlo

    28. april 2024 | 15:52

    Je l to neka najava za nešto?

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>