• 18
 ≫ 

Kako su Švajcarci popisivali kuće u Srbiji i našli divlje naselje: Umesto 200 kvadrata, prijave 50

 ≫ 

Uključivanja građana u opštinske odluke je od pre godinu dana i zakonska obaveza svih lokalnih samouprava. Međutim, iskustvo rada na terenu je pokazalo da neke lokalne samouprave ne pridaju veliku važnost tome, niti se trude da građane uključe na pravi način.

  • 18
Aleksander Grunauer

Foto: Privatna arhiva

U okviru programa švajcarske vlade uručeno je milion švajcarskih franaka za pet opština u Srbiji koje su se u konkurenciji od njih 44 pokazale kao najbolje u naplati poreza na imovinu.

O tome šta se tačno dešavalo na terenu, na kakve izazove su popisivači nailazili, ali i tome kako učiti od Švajcaraca i prepisati recept za veće uključivanje građana, razgovarali smo sa Aleksanderom Grunauerom, direktorom programa švajcarske vlade "Reforma poreza na imovinu".

  • Već više od pola godine je prošlo otkako je krenuo vaš projekat u kome su popisivači koje je angažovala Vlada Švajcarske popisivali nekretnine u 44 opštine u Srbiji. Dokle se stiglo?
  •  

 

- Program švajcarske vlade "Reforma poreza na imovinu“ počeo je početkom 2018. godine, i trajaće do aprila 2021. godine. I ovo je II faza. U prvoj fazi, koja je takođe trajala četiri godine radili smo u 9 opština u istočnoj Srbiji. Može da se kaže da je to bio "pilot projekat“. Nakon toga, Vlade Srbije i Švajcarske zaključile su da je prva faza uspešno završena i da treba krenuti dalje.

U prvoj fazi, da podsetim, zajedno sa Nemačkim GIZ-om radili smo u devet opština u istočnoj Srbiji na ažuriranju baze podataka o nekretninama i boljoj naplati poreza na imovinu. U tim opštinama je, posle saradnje s nama, u poresku evidenciju uvedeno oko 18.000 novih nekretnina. U zavisnosti od opštine, naplata poreza na imovinu skočila je i više od dvostruko. Zato su neke lokalne samouprave i smanjile iznos poreza, najčešće u prvoj zoni.

U ovoj fazi sada radimo sa 44 opštine po celoj Srbiji. Od početka projekta do sada u tih 44 opštine smo popisivali imovinu, odnosno proveravali da li se stvarno stanje nekretnina na terenu slaže sa onim koje građani plaćaju u poreskoj prijavi.

Popis imovine trajao je šest meseci, a nakon toga opštine su sve to unosile u svoje baze podataka, pa izdavale nova rešenja i naplaćivale. Nako toga smo mi izabrali pet najuspešnijih opština u proširenju obuhvata naplate poreza na imovinu, i nagradili ih sa fondom od milion franaka.

Sledeći korak je da oni naprave planove i pribave sve potrebne dozvole na projekte gde će taj novac i potrošiti.

  • Upravo sada je, u okviru programa "Reforma poreza na imovinu" uručeno milion švajcarskih franaka opštinama Mali Zvornik, Gornji Milanovac, Apatin, Ljubovija i Bor...Zašto baš te opštine?
  •  

 

- Tih pet opština su bile najbolje u proširenju obuhvata naplate poreza na imovinu. Srazmerno veličini opština, tih pet su uspele da popišu najviše nekretnina koje su do sada bile van poreske evidencije. I da naplate porez na imovinu, kao i zaostatke iz prethodnih godina.

Da ne bude zabune, ni jedna od te 44 opštine sa kojima smo radili nije povećavala porez, već je naš dogovor sa njima bio da prošire obuhvat naplate poreza na imovinu. Da uvedu u poresku evidenciju sve ono što do sada nije bilo, a trebalo je.

Aleksander Grunauer

Foto: Privatna arhiva

 

  • Koji su bili kriterijumi?
  •  

 

- Osim broja obuhvata nekretnina koje nisu bile u poreskoj evidenciji, bodovali smo i stepen naplate poreza na imovinu. To su bili ključni kriterijumi po kojima smo rangirali opštine. Takođe, bilo je važno i da opštine imaju pripremljene planove uključivanja građana u donošenje odluka gde će se i na koji način prikupljena sredstva potrošiti.

Druga komponenta našeg programa je upravo to, kako na najbolji način pomoći opštinama da što više uključe građane u proces donošenja odluka gde i na koji način će se trošiti novac iz investicionog dela budžeta. A to je najvećim delom novac prikupljen od poreza na imovinu. Uključivanja građana u neke opštinske odluke je od pre godinu dana i zakonska obaveza svih lokalnih samouprava.

Međutim, iako je to zakonska obaveza naše iskustvo rada na terenu je pokazalo da neke lokalne samouprave ne pridaju veliku važnost tome, niti se trude da građane uključe na pravi način. Više je to neko ispunjavanje puke forme. Ali, ima i opština koje su smislile vrlo kreativna rešenja kako da uključe svoje građane i u dogovoru sa njima dođu do nekih konkretnih projekata u gradu.

Užice, Pirot, Sombor... su trenutno sjajni primeri u toj oblasti. Za oko mesec dana predstavnici najboljih opština u ovoj oblasti, zajedno sa kolegama sa našeg programa, posetiće Švedsku, i videti neka njihova najbolja rešenja za uključivanje građana u donošenje odluka koje se tiču sredina gde oni žive.

  • Šta ste primetili tokom projekta, koji su to problemi sa kojima se lokalne samouprave suočavaju najčešće?
  •  

 

- Generalni problem je bio taj što veliki broj opština zapravo veoma dugo nije popisivao imovinu, i proveravao koliko se stvarno stanje na terenu podudara sa onim koje građani plaćaju u poreskoj prijavi. Neke opštine to nisu radile i po 20 godina, pa i 30 godina. Kod takvih primera ovaj popis imovine je doneo neke drastične promene.

Takođe, situacija na terenu pokazala je da veliki broj lokalnih samouprava ima problem sa neažurnim podacima, netačnim adresama, kao i o podacima o vlasništvu koji takođe nisu tačni. Generalno, u velikom broju opština smo imali situaciju da su ljudi plaćali porez na recimo 50 kvadrata a zapravo imaju kuću od 150 kvadrata.

Godinama su zidali i nadograđivali, ali to prosto nikad nije bilo prijavljeno. Na primer, u prvoj fazi, kada smo radili sa devet opština iz istočne Srbije, imali smo jednu u kojoj celo vikend naselje nije bilo popisano! Ni jedna jedina kuća. Posle našeg popisa svi ti objekti su uvedeni u poresku evidenciju.

  • Gde su bili najveći otpori, ako ih je bilo?
  •  

 

- U prvoj fazi projekta, kada smo radili sa devet opština u istočnoj Srbiji stvarno nisamo znali šta da očekujemo. Mislili smo da će se ljudi buniti ili biti neprijatni prema popisivačima. Na kraju, nismo imali ni jedan jedini problem. U ovu drugu fazu smo zato i ušli nešto opušteniji. Naravno, potrudili smo se da sve što radimo bude transparentno, i da što više ljudi zna za to.

Sve opštine sa kojima smo radili su svoje građane obaveštavali preko lokalnih medija da kreće popis imovine. Mi smo to radili sa nacionalnim medijima. Svi popisivači su imali jasno vidljive identifikacione kartice, i svi su prošli obuku kako da urade taj posao.

Možda je ključno bilo i to što je tih 325 popisivača koji su radili u tim opštinama zapravo bili ljudi koji tamo i žive. Svi oni su bili na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, popisi imovine su radili šest meseci i njihove zarade kao i sve prateće poreze i doprinose plaćala je takođe vlada Švajcarske. 

  • Da li ćete pratiti kako će opštine taj novac potrošiti, da li je već bilo nekih predloga?
  •  

 

- Da, od sada pa sve do aprila 2021.godine, do kada sve mora da bude završeno, mi ćemo pratiti gde se troši taj novac. Već sada je dogovor da to uglavnom budu neki infrastrukturni projekti, obavezno u dogovoru sa građanima. Pretpostavljamo da će u narednom periodu te opštine i napraviti neka svoja glasanja i pitati građani šta oni misle da im je najpotrebnije.

Iz našeg iskustva u radu sa opštinama na ovu temu građani su najčešće tražili izgradnju novih vrtića, rekonstrukciju parkova, igrališta kao i domova kulture. U Gornjem Milanovcu na primer, imaju ideju da novac potroše na izgradnju škole za decu sa posebnim potrebama. 

Kuća, nekretnine, imovina, zaplena

Foto: Profimedia/INSADCO Photography

  • Koji je vaš savet, s obzirom da dolazite iz jednog uređenog sistema kao što je Švajcarska, kako ići putem do dobre javne uprave?
  •  

 

- U Švajcarskoj je uključivanje građana u odluke koje se tiču građana tradicija duga 150 godina. Na primer, tokom deset godina, od 1995. do 2005. godie Švajcarci su na federalnom nivou imali 31 referendum, uz mnogo više kantonalnih i opštinskih. Izmene ustava makar i delimične, zakoni, kao i članstvo u nekim međunarodnim organizacijama obavezno idu na referendum. Od 1891.godine u Švajcarskoj građani i federalnih i kantonalnih i opštinskih inicijativa. Za ove prve je dovoljno 100 hiljada potpisa u roku od 18 meseci, a potom opet većina birača i kantona. U praksi to znači da Švajcarski odlučuju na referendumima o svemu i svačemu. 

  • Ovde ste radili na projektu naplate poreza od imovine, da li ste tom prilikom primetili još nešto što je frapantno kao podatak da ste našli 100.000 kuća i stanova na koje niko nije plaćao porez?
  •  

 

Situacija je bila malo specifična. Zbog raznih okolnosti i raznih razloga, veliki broj lokalnih samouprava godinama nije popisivao imovinu, niti proveravao da li se stvarno stanje na terenu slažesa onim iz poreske prijave. Nekada za to nije bilo dovoljno ljudi, a nekada dovoljno novca.

Kod nekih opština se to oteglo i na 20-30 godina. I onda je normalno da se za taj vremenski period svašta promeni. Najveće izmene su zapravo bile u tome da su građani godinama proširivali kuće, dodavali još po jedan sprat, ili još po jedan objekat u dvorištu, ali da to nikada nije bilo prijavljeno.

U praksi je to otprilike izgledalo ovako, pre 20 godina neko živeo u kući od 100 kvadarata, pa godinama dograđivao, i danas ima 200 kvadrata. Ali, porez i dalje plaća za 100 kvadrata. I onda možete samo da zamislite kakve su promene u tim opštinama nakon našeg popisa.

Dobra naplata poreza na imovinu je veoma važna, jer porez na imovinu čini od 30 do 70 odsto ukupnih izvornih prihoda lokalne samouprave. Njegovo učešće u budžetima lokalnih samouprava u proseku je oko 12 odsto.

  • Da li planirate slične projekte?
  •  

 

- Šta ćemo raditi u narednom periodu je za sada još u pregovorima.

  • Koliko je vama lično izazov da radite na ovakvim projektima, i koliko se tu razliku Srbija u odnosu na može druge zemlje Balkana?
  •  

 

- Ja sam u Srbiji sada već duže od jedne decenije. Znam da se ovde kaže "odakle ti je žena odatle si i ti“, tako je pored Švajcarske, Srbija moja druga domovina. Ovde je i naša ćerka krenula u školu. Pre Beograda, radio sam i u Kraljevu, takođe na jednom projektu Švajcarske vlade.

Iz iskustva u oblasti lokanog ekonomskog razvoja mogu da kažem da su se problemi tokom godina menjali. Na početku to je bio nedostatak kadrova. U međuvremenu je mnogo njih prošlo razne obuke, i unapredili svoje znanje. Mislim da to više nije problem. Rad na ovakvim projektima je uvek lakši kada iza toga što se u opštini sprovodi stoji i predsednik opštine.

Naš program je možda imao sreće, ali smo stvarno uvek sarađivali sa opštinama čiji su predsednici želeli i podržavali promene na kojima smo zajednički radili.

VIDEO: Nelegalna gradnja na Savskom vencu već godinu dana pravi problem

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Milan

    15. septembar 2019 | 12:41

    Samo u banana drzavi druga drzava radi popis!onda bar otpustite nase cinovnike da ne primaju dzabe plate!

  • Anja

    15. septembar 2019 | 12:49

    Ma sta Svajcarci traze u Srbiji, zasto to oni rade, sta ova nasa Vlada radi, uzas.???

  • bobi

    15. septembar 2019 | 14:00

    Valjda ce mesto dugova da nam uzimaju imovinu pa zato vrse popis.Ovoliki dug drzava ne moze da vrati.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>