• 7
 ≫ 

Litijum gledaju kao kartu za bolji život: "Ako se uradi kako treba, biće ovo pobeda"

 ≫ 

Velike korporacije koje investiraju u projekat "isisavanja" litijuma ponovo oživljavaju nadu stanovništva

  • 7
Saltonsko more, litijum

Foto: Shutterstock

Litijum postaje sve važnija sirovina, a mnoge kompanije u svetu pokušavaju da obezbede svoj deo kolača. Vlade država gde je taj resurus prisutan gledaju s druge strane kako izgleda njegova proizvodnja.

Dok je litijum uglavnom u zemlji, u SAD alternativa je i izvlačenje litijuma iz slane vode, tačnije iz kalifornijskog Saltonskog mora. Izvesno je odavno da ta oaza krije litijum. Međutim, i oni, kao i mi uostalom, traže način za najbolju eksplataciju.

Izveštaj istraživačke organizacije SRI International procenjuje da bi područje Saltonskog mora moglo da proizvede 600.000 tona litijuma godišnje, gotovo osam puta više od prošlogodišnje globalne proizvodnje. ⠀

Ali, stručnjaci kažu, jedno je vaditi litijum iz sirovine kao test, a drugo to činiti na veliko, po razumnoj ceni.

Američki mediji ponovo su se osvrnuli na Litijumsku dolinu:

Izučavanje kompleksnosti mulja na dnu okeana je životni poziv Timotija Lajonsa, i kad vam ovaj visoki i vitki geohemičar zatraži da se pridružite ekspediciji, u potrazi za hemijskim misterijama, bolje se pripremite da budete mokri i prljavi.

U nedavnom istraživanju najvećeg i najproblematičnijeg jezera u Kaliforniji, Lajons je vozio skif sa motorom snage 15 konjskih snaga po Saltonskom moru, koje se nalazi pored usamljenih planina, dina i kilometara i kilometara obale na kojoj su nasukane hiljade mrtvih riba i ptica.

Dok se približava centru jezera sa nekoliko putnika, među kojima su članovi njegove laboratorije, Lajons kaže "zaustavite motor, hajde da zagrabimo malo blata".

Nekoliko trenutaka kasnije, Kerolin Hang (24) i Čarls Dajmond (36) bacaju sidro, a zatim uvlače na čamac uzorak sediments koji je siv na dnu, tamnosmeđ na vrhu, i ima strukturu kao puter od kikirikija.

- Veliki problem Saltonskog mora je povezan sa tim organskim smeđim slojem na vrhu, i iskreno, to je zastrašujuće - kaže Lajons. Tu ima puno pesticida i teških metala - molibdena, kadmijuma i selena - i oni se nalaze u velikim koncentracijama u dubokoj vodi.

- Ovo bi trebalo da zabrine ljude, jer Saltonsko more nestaje i sve više ovih materija se oslobađa, a vetrovi ih nose daleko odavde. Naši ciljevi su mapiranje lokacija ovih opasnih materija i određivanje odakle su oni došli i šta može da se desi s njima dalje ako se ovi trendovi nastave - kaže Lajons.

Za njegov istraživački tim, popunjavanje praznina u tabelama postojećih podataka je opsesija, i može imati značajne implikacije u vremenu kad je vazduh praktično pun opasnog miksa opasnosti po prirodnu sredinu i ekonomskih šansi koje nude napori da se iskoriste ogromne rezerve litijuma, ključnog sastojka baterija na punjenje.

Malo je onih koji osporavaju da je potrebno nešto hitno da se uradi na ovom ogromnom jezeru koje se nalazi oko 200 kilometara jugoistočno od Los Anđelesa. Oblaci slane, alkalne toksične prašine pune teških metala, poljoprivrednih hemikalija i finih čestica koje podstiču astmu, respiratorna oboljenja i kancer nalaze se iznad novostvorene površine, i ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi koji žive u blizini.

Mnogi projekti koji su napravljeni da se reši pitanje ove prašine i uopšte jezera su u velikom problemu zbog nagomilanih troškova. U njima nisu uračunati toplotni talasi, ozbiljne suše i restrikcije vode, zbog klimatskih promena, niti konsantno promenljiva geologija ovog slanog jezera koje se nalazi na južnom delu raseda San Andreas, u kojem tektonske ploče koje se stalno pomeraju donose istopljen materijal i vreli geotermalni rastvor blizu površine Zemlje.

Sada, međutim, velike korporacije koje investiraju u projekat "isisavanja" litijuma iz ovog rastvora ponovo oživljavaju nadu stanovništva, kad je reč o novim poslovima i prihodu od izdavanja zemljišta, a svi se nadaju da će projekti doneti nova radna mesta, nove kadrove, i projekte za obnovu životne sredine.

Litijum

Foto: Shutterstock

Veliko pitanje tokom nedavnog sastanka koji je sponzorisala Komisija Litijumske doline, koju čine grupe zakonodavaca i predstavnika zajednica bilo je sledeće: Šta je od toga za nas?

„Navala litijuma ne može da se zaustavi“, rekao je Frank Ruz, programski direktor Audubon Kalifronija i član komisije za litijum. Zajednice koje okružuju more to vide kao "pobedu – kartu za bolji život".

„Ako se uradi kako treba“, rekao je on, „to će podići region otvaranjem radnih mesta, koristiće državi i naciji tako što će geotermalnu energiju učiniti pristupačnijom.

Saltonsko more je nastalo 1905. godine kada je reka Kolorado probila kanal pun mulja i dve godine nesmetano tekla basenom u blizini Bravlija, tada poznatom kao Salton Sink.

Ribari su hrlili na njegove obale prekrivene školjkama da uhvate po neku ribu. sargo. Ptice su naselile njegove močvare, pa je to danas oaza belih pelikana.

U njegovim vodama zarobljene su poljoprivredne vode pune soli i selena, kao i teški metali taloženi tokom poslednjih 116 godina.

Visok salinitet Saltona uticao je na to da se smanji populacija riba i ptica.

Tako, more postaje jedno novo stecište previranja, i borbe između ekologa i vlasti da se donesu najbolje odluke po okolinu.

Video: Bili smo u selima koja leže na litijumu - naša budućnost je bela

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Marina

    29. novembar 2021 | 12:11

    Rio Tinto marš iz Srbije. Živela naša lepa zemlja. ❤️

  • Stela

    29. novembar 2021 | 12:45

    Ako počne proizvodnja litijuma u Srbiji ostvariće se Kremaljsko proročanstvo" voće će rađati al se neće smeti jesti , svi srbi će ispod jedne šljive stati....

  • Djape

    29. novembar 2021 | 11:39

    Rio tinto dobrodosli u srbiju!! Pustite ove drugosrbijance. Imate posla ovde

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>