• 7

Nemci prelaze na radnu nedelju od 4 dana? "Treba nam više slobodnog vremena"

Jedan od ciljeva nekih funkcionera jeste da radna nedelja bude svedena na 30 sati

  • 7
Svetu će biti potrebni menadžeri svih vrsta Foto: Shutterstock

Nemačka poslednjih nedelja i meseci prolazi kroz razne socijalno-ekonomske izazove, a neki uticajni ljudi upozoravaju da je vreme da se stari poslovni model menja.

Predsednik nemačkog sindikata industrije i metalurgije (IG Metall), Jorg Hofman, i čelnica Leve stranke, Katja Kiping, zalažu se za donošenje digitalne strategije koja podrazumeva radnu nedelju od četiri dana, odnosno 30 sati - ali da to bude tretirano kao puno radno vreme, za šta se dobija puna plata.

Digitalizacija smanjuje potrebu za ljudskom radnom snagom

Oni smatraju da je sadašnji model prevaziđen, jer je baziran na tome da muškarac radi puno radno vreme, dok žena kod kuće brine o deci, čega više nema. Moderna Nemačka ne poznaje takve podele, a ljudima treba više vremena za porodicu i brigu o sebi.

Nemačka je još 90-ih godina smanjivala radne sate, a ideja nije samo da bude više slobodnog vremena za radnike, već i da više ljudi radi, ako se posao podeli.

Ova ideja se, zapravo, donekle već i primenjuje: u Nemačkoj je 1995. bilo 1.528 radnih sati godišnje, a 2015. godine - ta cifra je smanjena na 1.371 sat. Slično je i u Španiji, Italiji, Francuskoj. Holandija je već uvela radnu nedelju od četiri dana, odnosno 29 sati, a u Danskoj i Norveškoj ona traje 33 sata.

Još jedna važna socijalno-ekonomska tema "potresa" tu zemlju ovih dana, a to je pitanje osnovnog dohotka. Nemačka pokreće eksperiment koji podrazumeva da 120 ljudi dobija 1.200 evra mesečno u naredne tri godine, na poklon, ne moraju da rade ništa.

Druga grupa ljudi (njih 1.380) u ovom eksperimentu neće dobijati novac. Cilj je da se utvrdi da li će grupa koja dobija novac ostati motivisana za neki posao, iako ima nadmirene životne troškove. Drugim rečima, ovaj test treba da pokaže da li osnovni dohodak podstiče lenjost ili angažovanje.

Postoje barem tri struje vezane za osnovni dohodak: jedna se tiče toga da bi uvođenje univerzalnog dohotka (Universal Basic Income - UBI) stabilizovalo tržište rada, odnosno ljudi bi manje strepeli za egzistenciju; druga struja nalaže da bi UBI mogao da smanji broj siromašnih, a treća koja dolazi iz liberalnih krugova - zalaže se za univerzalni dohodak kao za zamenu postojećih programa socijalne politike.

Video: Najveći ekonomski izazovi u narednih 10 godina

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srpska

    22. avgust 2020 | 17:03

    Nasem privatniku je malo i sest dana po 12 sati.. Ali polako ima Boga.. Namirice on njih.

  • Dragan

    22. avgust 2020 | 16:27

    Kod nas se radi osam dana u nedelji za 300 eura

  • Pravednik

    22. avgust 2020 | 15:50

    Ajde uvedite. Makar možemo da se nadamo da će naša deca u Srbiji za jedno 20 godina raditi 4 dana u nedelji. Meni to ne pomaže mnogo, kao samozapošljavajućem banditu, ali mnogima bi značilo...

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>